Promijeni pozadinu
Povećaj tekst
Odaberi kontrast
Pretraži stranicu
  Sadržaj po poglavljima     Testovi za korisnike Kontakt informacije

Članak 29 - sudjelovanje u političkom i javnom životu  

Članak 29.

SUDJELOVANJE U POLITIČKOM I JAVNOM ŽIVOTU

Države potpisnice jamčit će osobama s invaliditetom njihova politička prava i mogućnost njihova uživanja na ravnopravnoj osnovi s drugima, te će:
(a) osigurati da osobe s invaliditetom mogu djelotvorno i u pot­punosti sudjelovati u političkom i javnom životu na ravnopravnoj osnovi s drugima, izravno ili putem slobodno izabranih predstavnika, uključujući i pravo i mogućnost da glasuju i budu birani, među ostalim:
(i) osiguravajući da glasački postupci, prostori i materijali budu prikladni, dostupni i laki za razumijevanje i uporabu,
(ii) štiteći pravo osoba s invaliditetom na tajno glasovanje na izborima i javnim referendumima, bez zastrašivanja, kao i pravo samostalnog kandidiranja na izborima i obnašanja dužnosti kao i obavljanja svih javnih funkcija na svim razinama vlasti, omogućavajući uporabu potpornih i novih tehnologija gdje je to primjereno,
(iii) jamčeći slobodu izražavanja volje osoba s invaliditetom kao birača, i u tu svrhu, gdje je to potrebno, na njihov zahtjev dopuštajući pomoć u glasovanju od strane osobe po njihovu vlastitom izboru,
(b) aktivno promicati okruženje u kojem osobe s invaliditetom mogu djelotvorno i u potpunosti sudjelovati u vođenju javnih poslova, bez diskriminacije i na ravnopravnoj osnovi s drugima, te ohrabriti njihovo sudjelovanje u javnim poslovima, uključujući:
(i) sudjelovanje u nevladinim organizacijama i udrugama koje se bave javnim i političkim životom države, uključujući aktivnosti i vođenje političkih stranaka,
(j) osnivanje i učlanjivanje u organizacije osoba s invaliditetom kako bi ih one predstavljale na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Jedno od područja u kojima ni gotovo nakon 5 godine od ratifikacije UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom 1. lipnja 2007. godine nije došlo do obveznog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s odredbama Konvencije je i područje sudjelovanja u političkom i javnom životu.

Što su rekle osobe oboljele od multiple skleroze

Vrlo mali postotak osoba s invaliditetom sudjeluje u političkom životu države ili zajednice u kojoj živi, na taj način su osobe s invaliditetom diskriminirane.

Osobama s invaliditetom je otežano sudjelovanje u javnom životu zajednice i društva zbog osobnih poteškoća i manjka znanja o načinima uključivanja u javni život.

 

Udruga GONG je unutar projekta Zaštita i ostvarivanje biračkog prava osoba s invaliditetom koji je financiralo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti provela istraživanje u kojem su naveli:
S obzirom da glasanje birača s tjelesnim invaliditetom, nepismenih birača te birača koji ne mogu pristupiti na biračko mjesto nije detaljno regulirano u svim izbornim zakonima, Državno izborno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: DIP) donosi prije svakih izbora obvezatne upute radi popunjavanja pravnih praznina, osiguranja transparentnosti i jasnije procedure izbornog postupka. Postojeća praksa propisana obvezatnim uputama s izbora za predsjednika Republike Hrvatske održanih 2009. i 2010. godine propisuje iste mogućnosti glasanja za birače s tjelesnim invaliditetom (slijepe osobe, osobe bez ruku i slično) i nepismene birače te za birače koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći ne mogu pristupiti na biračko mjesto (jer se nalaze u bolnici, bolesni kod kuće, jer su osobe s invaliditetom ili nepokretne osobe i sl.) kao što je to opisano u zakonima za provedbu izbora i referenduma.“
Navode i upute Državnog izbornog povjerenstva „o načinu postupanja članova biračkih odbora u slučaju glasanja birača kod kuće. Propisani način glasanja je sljedeći: predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasanje. Pri tome će birač sam presaviti glasački listić, staviti ga u zasebnu omotnicu (kuvertu) i zatvoriti je u prisutnosti članova biračkog odbora. Članovi biračkog odbora će po povratku na biračko mjesto, pred ostalim članovima biračkog odbora, otvoriti omotnicu (kuvertu) te će bez pregledavanja presavijenog glasačkog listića isti (presavijen) ubaciti u glasačku kutiju.Predsjednik biračkog odbora ili osoba koju on odredi, dužan je zaokružiti redni broj na izvatku iz popisa birača ispred imena birača koji je glasao na opisani način.“

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u suradnji s Državnim izbornim povjerenstvom i udrugom GONG poduzela je niz radnji i održala niz sastanaka s nadležnim ministarstvima kako bi se osobama s invaliditetom unutar postojećih zakonskih okvira omogućilo veće korištenje biračkog prava na Izborima za zastupnike u Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine nego što je to bio slučaj na dotadašnjim izborima. Provođenje tih mjera ukazalo je na zabrinjavajuću činjenicu da ni nakon gotovo 5 godina od ratificiranja Konvencije nisu stvoreni zakonski preduvjeti kojima bi se moglo osigurati da osobe s invaliditetom mogu djelotvorno i u pot­punosti sudjelovati u političkom i javnom životu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Stoga je Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom uputila preporuku Ministarstvu uprave za izmjenom izbornog zakonodavstva u svrhu omogućavanja ostvarivanja biračkog prava osoba s invaliditetom.

IZ KODEKSA DOBRE PRAKSE O PRAVIMA I KVALITETI ŽIVLJENJA OSOBA OBOLJELIH OD MULTIPLE SKLEROZE

Participacija i osnaživanje osoba oboljelih od MS-a

Značajna participacija i osnaživanje osoba oboljelih od MS-a u donošenju osobnih i političkih odluka koje imaju utjecaj na njihove živote, inherentno je pristupu multiploj sklerozi koji se temelji na poštovanju osnovnih ljudskih prava.

Pristup informacijama je ključan. Osobi oboljeloj od MS-a, ništa ne može dati veću snagu od pristupa jasnim, jezgrovitim informacijama o bolesti, lijekovima, standardima liječenja i usluga koje imaju pravo očekivati te utjecaju koji bi spomenuto moglo imati na kvalitetu njihovog života. 

Na osobnoj razini ovo također znači pristup liječenju i uslugama koji:1

- uvažavaju osobno dostojanstvo 

- teže maksimalno povećati osobni potencijal

- omogućavaju ljudima koji boluju od MS-a da u potpunosti sudjeluju i utječu na donošenje odluka o pružanju usluga

- uzimaju u obzir sve fizičke, kognitivne, emocionalne i socijalne implikacije bolesti 

- ispunjavaju usuglašene europske standarde kvalitete 

- podložne su stalnom razvoju i poboljšanjima

- pristupačne su i pravodobne 

- pružaju ih odgovarajuće kvalificirani stručnjaci s adekvatnim iskustvom

- dostupne su jednako svima, učinkovito, neovisno o zemljopisnom položaju, organizacijskim ili profesionalnim granicama

Kodeks zahtijeva uvođenje tečajeva za osobe oboljele od MS-a, kako bi im se omogućilo da steknu potpuno razumijevanje odgovarajućeg liječenja, terapija i usluga, da se bore i sudjeluju u kontroliranju svojeg zdravlja koliko god je to moguće.

Kodeks podržava ostvarivanje prava na samostalan život osoba oboljelih od MS-a koje zahtijeva pružanje pravodobne i odgovarajuće zdravstvene i socijalne skrbi, ali također i poštivanje osobnog dostojanstva i mogućnost izbora.

Na makro-razini, nacionalna društva multiple skleroze zastupaju oboljele od MS-a predstavljajući ih pred vlastima, medicinskom zajednicom, poslovnim okruženjem i drugim dionicima civilnog društva u procesu unapređivanja njihovih interesa i prava. Kodeks posebice uvažava jedinstvenu predstavničku ulogu društava MS-a kao partnera u neprekidnom društvenom dijalogu koji uključuje konzultacije i konstruktivnu kritiku iz perspektive korisnika i njihovih saveznika u nastojanjima za osiguranjem bolje kvalitete života oboljelima od MS-a.

1 Iz Deklaracije s Malte koju je usvojila Europska platforma multiple skleroze u okviru Europske godine osoba s invaliditetom 2003.